Kontakt
Image1
Image2
Važnost karijernog usmjeravanja

FacebookTwitter

Zakonska regulativa

U ovom poglavlju izdvojeni su određeni članovi i odredbe iz zakona kako biste se upoznali sa vašim pravima i kako biste se znali zaštiti. Puni tekst zakona možete pronaći na web stranicama Federalnog zavoda za zapošljavanje i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine: www.fzzz.ba i www.fbihvlada.gov.ba.

Izvod iz Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba ("Službene novine F BiH", br. 41/01 i 22/05) i Pravilnika o evidencijama u oblasti zapošljavanja ("Službene novine Federacije BiH" br.24/06)

Nezaposlenom osobom smatra se osoba sposobna za rad koja nije u radnom odnosu, a koja:
a) nema registrirano privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno ne ostvaruje dividendu po osnovu udjela u privrednom društvu ili drugom pravnom licu;
b) nema registriran obrt;
c) se ne bavi poljoprivrednom djelatnošću;
d) nije uživalac penzije prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju;
e) nije redovan učenik ili student;
f) ostvaruje prihod po bilo kom osnovu;
g) aktivno traži posao.

Osobe iz tačaka a) i f) smatrat će se nezaposlenim ukoliko njihov prihod ne prelazi mjesečno 25% prosječne plaće u toku prethodne godine prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. Odredba iz tačke c) primjenjivat će se od dana stupanja na snagu propisa koji reguliraju poljoprivrednu djelatnost.

Nezaposlena osoba aktivno traži posao ako:
• se redovno javlja službi za zapošljavanje;
• podnosi molbe poslodavcima ili daje oglas i javlja se na oglase i konkurse;
• pridržava se programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije.

Pridržavanje programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije podrazumijeva:
• učešće nezaposlene osobe u grupnom informiranju,
• individualna savjetovanja u cilju utvrđ|ivanja stručnih, radnih i osobnih sposobnosti i sklonosti nezaposlene osobe,
• učešće u organizovanim aktivnostima prekvalifikacije, dokvalifikacije i stručnog osposobljavanja.

Grupno informiranje sadrži:
a) upoznavanje s aktivnostima koje je obavezna provoditi nezaposlena osoba u saradnji sa Službom;
b) informiranje o pravima i obavezama propisanim Zakonom, ovim Pravilnikom i drugim propisima kojima se reguliše ostvarivanje prava nezaposlenih osoba;
c) informiranje o kretanjima na tržištu rada u Bosni i Hercegovini i na regionalnom planu i
d) upoznavanje s postupcima i tehnikama aktivnog traženja posla.

Individualnim savjetovanjem Služba za svaku nezaposlenu osobu evidentira:
a) radno iskustvo;
b) vještine i osobne karakteristike;
c) socijalne prilike;
d) profesionalne ciljeve i mogućnost njihove realizacije;
e) spremnost za rad na ili izvan teritorije Bosne i Hercegovine.

Služba za zapošljavanje prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u osnovnoj evidenciji ako ta osoba:

1. zasnuje radni odnos;
2. odbije odgovarajući posao;
3. bude zatečena na radu bez ugovora o radu ili pisane izjave poslodavca, odnosno rješenja o zasnivanju radnog odnosa ili o postavljenju;
4. registrira privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno ostvari dividendu po osnovu udjela u privrednom društvu ili drugom pravnom licu;
5. registrira obrt;
6. počne se baviti poljoprivrednom djelatnošću;
7. ispuni uvjete za penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju;
8. stupi na odsluženje vojnog roka;
9. stupi na izdržavanje kazne zatvora, mjere sigurnosti, zaštitne ili vaspitne mjere u trajanju dužem od šest mjeseci;
10. navrši 65 godina života;
11. odbije uključiti se u obrazovanje na istom stepenu stručne spreme koje je organizovala i snosi troškove služba za zapošljavanje u cilju povećanja njene mogućnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi obrazovanje;
12. ne javi se službi za zapošljavanje u dva uzastopna roka, a ne obavijesti službu za zapošljavanje o opravdanim razlozima nejavljanja;
13. ne ispunjava uslove o aktivnom traženju posla;
14. odjavi se sa evidencije;
15. primi novčanu naknadu u skladu sa članom 30.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba;
16. postane redovan učenik ili student.

MATERIJALNA I SOCIJALNA SIGURNOST ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

Zaposlenici osiguravaju svoju materijalnu i socijalnu sigurnost za vrijeme nezaposlenosti, prvenstveno osiguranjem za slučaj nezaposlenosti, u skladu sa ovim i drugim zakonima.

Materijalna i socijalna sigurnost podrazumijeva:
1. novčanu naknadu u skladu sa Zakonom.
2. doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje u skladu sa ovim i drugim zakonima.

OSIGURANJE ZA SLUČAJ NEZAPOSLENOSTI- NOVČANA NAKNADA

Pravo na novčanu naknadu ima nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci. 
Kod utvrđivanja prava na novčanu naknadu kao godina rada smatra se vrijeme od 12 mjeseci, a rad kraći od punog radnog vremena preračunava se na puno radno vrijeme. Kao vrijeme provedeno na radu smatra se vrijeme obaveznog osiguranja prema propisima koji reguliraju sistem poreza i obaveznih doprinosa. Visinu novčane naknade čini 40% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku.

DUŽINA TRAJANJA ISPLAĆIVANJA NOVČANE NAKNADE

Novčana naknada isplaćuje se nezaposlenoj osobi:
1. 3 mjeseca ako je provela na radu od 8 mjeseci do 5 godina;
2. 6 mjeseci ako je provela na radu od 5 do 10 godina;
3. 9 mjeseci ako je provela na radu od 10 do 15 godina;
4. 12 mjeseci ako je provela na radu od 15 do 25 godina;
5. 15 mjeseci ako je provela na radu od 25 do 30 godina;
6. 18 mjeseci ako je provela na radu od 30 do 35 godina i
7. 24 mjeseca ako je provela na radu više od 35 godina.

Da bi nezaposlena osoba, koja je u cjelosti iskoristila novčanu naknadu, ponovo dobila ovo pravo u vrijeme provedeno na radu uračunava se samo vrijeme provedeno na radu poslije isteka posljednjeg utvrđenog prava na ovu naknadu.

Nezaposlenoj osobi kojoj je pravo na novčanu naknadu prestalo ponovnim zaposlenjem prije isteka vremena u kojem je imala pravo na novčanu naknadu, a koja je ponovo ostala nezaposlena, osim iz razloga utvrđenih u članu 36. Zakona, nastavlja se isplaćivanje novčane naknade za preostalo vrijeme, ako je to za nju povoljnije. 
Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u jednokratnom iznosu ovisno o utvrđenom trajanju prava na naknadu radi samostalnog ili sa drugom osobom obrazovanja privrednog društva, radnje ili drugog oblika obavljanja samostalne djelatnosti. Nezaposlena osoba kojoj je naknada isplaćena ne može se prijaviti službi za zapošljavanje prije isteka vremena za koje je primila jednokratnu isplatu.

POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA PO OSNOVU NEZAPOSLENOSTI

Nezaposlena osoba ostvaruje prava za vrijeme nezaposlenosti u službi za zapošljavanje prema mjestu prebivališta. Prijavljivanje se vrši u općinskim biroima prema mjestu prebivališta. Potrebno je pojaviti se lično i ponijeti:
- Ličnu kartu;
- Prijavu mjesta prebivališta ili boravišta;
- Radnu knjižicu (evidentiranu u općini gdje ćete predočiti dokaz o stručnoj spremi diplomu ili svjedodžbu i ostaviti ovjerene kopije dokumenata).

Rokovi prijavljivanja
Prema članu 19. Zakona o zdravstvenom osiguranju - na str. 46. (30,90 dana)

- 90 dana nakon završetka školske godine u kojoj ste završili redovno školovanje, odnosno od dana položenog ispita ako ste prije toga izgubili pravo na zdravstvenu zaštitu

Nezaposlena osoba dužna je da se redovno javlja opšinskom birou, a najmanje jedanput u roku od:
- 30 dana - ako ostvaruje pravo na novčanu nadoknadu i penzijsko i invalidsko osiguranje;
- 60 dana - ako ostvaruje prava po osnovu nezaposlenosti;
- 90 dana - ako ne ostvaruje prava po osnovu nezaposlenosti.
Osoba koja traži posao, a nema status nezaposlene osobe, nije dužna da se redovno javlja općinskom birou.

Prava za vrijeme nezaposlenosti nezaposlena osoba, koja je usljed ratnog stanja napustila prebivalište, ostvaruje u službi za zapošljavanje prema mjestu boravka. Pravo na novčanu naknadu ima nezaposlena osoba ako se prijavi i podnese zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, odnosno dana odjavljivanja obrta ili djelatnosti. Nezaposlena osoba koja iz opravdanog razloga propusti rok za prijavu može se prijaviti i podnijeti zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka razloga koji je prouzrokovao propuštanje roka. Pod opravdanim razlogom smatra se privremena spriječenost za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju. Novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi od prvog dana po prestanku radnog odnosa ako podnese zahtjev za novčanu naknadu u roku (član 33 st. 1. i 2. Zakona). Ako nezaposlena osoba podnese zahtjev nakon roka (član 33 st. 1. i 2. Zakona), novčana naknada joj pripada od dana podnošenja zahtjeva pa do isteka vremena za koje bi joj pripadalo pravo na novčanu naknadu. Novčana naknada ne pripada nezaposlenoj osobi koja podnese zahtjev poslije isteka vremena za koje bi joj pripadalo pravo na novčanu naknadu, na osnovu Zakona. Osoba koja podnosi zahtjev za ostvarivanje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti dužna je dostaviti službi za zapošljavanje sve potrebne podatke za utvrđivanje prava.

GUBITAK PRAVA NA NOVČANU NAKNADU

Nezaposlena osoba nema pravo na novčanu naknadu:
1. kad je svjesno doprinijela prestanku radnog odnosa;
2. kad se utvrdi da je dobrovoljno napustila posao bez opravdanog razloga.

OPRAVDAN RAZLOG ZA PREKID RADNOG ODNOSA

Opravdan razlog za dobrovoljno prekidanje radnog odnosa postoji u slučaju kada, s obzirom na sve okolnosti, nezaposlena osoba nema druge prihvatljive mogućnosti nego da prekine radni odnos. To se naročito, ali ne isključivo, odnosi na:
1. seksualno ili drukčije zlostavljanje;
2. diskriminaciju u smislu člana 5. Zakona o radu;
3. uvjeta rada koji ugrožavaju zdravlje ili sigurnost;
4. postupanje poslodavca suprotno zakonu;
5. pritisak koji poslodavac vrši na zaposlenika zbog članstva u sindikatu ili drugoj organizaciji zaposlenika.

PREKID ISPLATE NOVČANE NAKNADE

Isplata novčane naknade nezaposlenoj osobi prekida se:
1. za vrijeme odsluženja, odnosno dosluženja vojnog roka,
2. u toku izdržavanja kazne zatvora duže od šest mjeseci.

Isplata novčane naknade nezaposlenoj osobi nastavlja se za ostatak perioda do kojeg je priznato pravo na ovu naknadu, pod uvjetom da se prijavi službi za zapošljavanje u roku od 30 dana po prestanku okolnosti koja je dovela do prekida. Nezaposlena osoba koja ostvaruje prava za vrijeme nezaposlenosti dužna je u roku od 15 dana od dana nastanka ove okolnosti prijaviti nadležnoj službi za zapošljavanje svaku okolnost koja utječe na promjenu ili prestanak prava. Nezaposlena osoba koja je ostvarila primanje na koje nije imala pravo dužna je vratiti primljene iznose, odnosno nadoknaditi nastale izdatke, ako je to pravo ostvarila:
1. na osnovu netačne izjave ili podataka za koje je znala ili morala znati da su netačni;
2 . na neki drugi nezakonit način ili u opsegu većem od onoga koji joj pripada;
3. zbog toga što nije prijavila nastale promjene, odnosno okolnosti koje utječu na prestanak prava ili opseg njegovog korištenja.

Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", broj 30/97 i 7/02) Osigurana lica su nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu za zapošljavanje ako su:

  • se prijavila u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka primanja naknade plaća na koju imaju pravo prema ovom zakonu ili prema propisima donesenim na osnovu ovog zakona,
  • se prijavila u roku od 30 dana nakon služenja vojnog roka ili nakon prestanka nesposobnosti za rad zbog koje su otpuštena s te vojne službe,
  • se prijavila u roku od 30 dana nakon otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, iz zdravstvene ili druge spacijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi ili obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana,
  • na stručnom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira zavod za zapošljavanje,
  • se prijavila u roku od 30 dana po povratku iz inozemstva i ako su prije odlaska u inozemstvo bila zdravstveno osigurana,
  • se prijavila u roku od 90 dana nakon završetka školske godine u kojoj su završila redovna školovanja, odnosno od dana položenog ispita ako su prije toga izgubila pravo na zdravstvenu zaštitu,
  • se prijavila u roku od 90 dana nakon služenja vojnog roka, odnosno od dana prestanka nesposobnosti zbog bolesti radi koje su otpuštena s te vojne službe, ako su na služenju vojnog roka stupila u roku od 60 dana od dana završenog školovanja u odgovarajućoj ustanovi,

-lica koja su prema propisima o školovanju izgubila status učenika, odnosno redovnog studenta ili su prekinula redovno školovanje, zadržavaju pravo na zdravstvenu zaštitu u trajanju od jedne godine od dana prekida školovanja ako su se prijavila Zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana prekida školovanja i ako pravo na zdravstvenu zaštitu ne mogu ostvariti po drugom osnovu.

Zakon o radu ("Službene novine FBiH 43/99, 32/00 i 29/03)

Probni rad

Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad ne može trajati duže od šest mjeseci. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana.

Ugovor o radu na neodređeno i određeno vrijeme

Ugovor o radu zaključuje se:
1. na neodređeno vrijeme;
2. na određeno vrijeme.
Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti na period duži od dvije godine.

Ako zaposlenik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi sa istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na period duži od dvije godine bez prekida smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drugačije predviđeno.

Prijem pripravnika

Poslodavac može zaključiti ugovor o obavljanju pripravničkog staža sa pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se odnosi. Ugovor se zaključuje u pismenoj formi. Kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadležnoj službi za zapošljavanje u roku od pet dana od dana njegovog zaključivanja radi evidencije i kontrole.
Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je, prema Zakonu, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.
U toku obavljanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na novčanu nadoknadu u iznosu najmanje 80% od najniže plaće. Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o većem iznosu novčane nadoknade, ovisno od stručne spreme pripravnika. 
Poslodavac osigurava pripravnika za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, a zdravstveno osiguranje osigurava nadležna služba za zapošljavanje. Pripravnik ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.
Nakon završenog pripravničkog ispita, pripravnik polaže stručni ispit u skladu sa zakonom, propisom kantona ili pravilnikom o radu.

Volonterski rad

Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno Zakonom ili Pravilnikom o radu, uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja poslodavac može lice koje završi školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Ugovor sa volonterom zaključuje se u pisanoj formi. Kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadležnoj službi za zapošljavanje u roku od pet dana od dana zaključenja ugovora radi evidencije i kontrole. Volonterski rad može trajati onoliko vremena koliko je propisano trajanje osposobljavanja prema Zakonu za određeno zanimanje. Trajanje volonterskog rada iz stava 3. ovog člana računa se u pripravnički staž i radno iskustvo kao uslov za rad na određenim radnim mjestima ili za polaganje stručnog ispita. Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje, kako je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica. Radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac plaća nadležnoj službi za zapošljavanje 35% od najniže plaće za svakog volontera. Volonter ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor".

scroll back to top

Da li ste koristili usluge javnih službi za zapošljavanje?

Da, učestvovao/la sam u jednom od programa - 9.9%
Da, koristio/la sam usluge CISO ili job kluba - 17.7%
Da, pratim i primam oglase sa web portala Zavoda - 10.3%
Da, učestvovao/la sam na radionicama grupnog informisanja - 2.5%
Ne - 59.7%

Vijesti

FacebookTwitter

Ostale Vijesti

MS&WOOD nudi stipendije i posao

MS&WOOD nudi stipend…

(Sarajevo, 15.6.2017. godine) - Bosanskohercegovački proizvođač visokokvalitetnog dizajniranog namještaja MS&WOOD sa pogonima u Fojnici objavio je poziv bud...

Read more
Prijavite se na YEP/IEEE Inovacijski izazov

Prijavite se na YEP/…

(Sarajevo, 13.6.2017. godine) - Međunarodni institut inženjera elektronike i elektrotehnike (IEEE) i Projekat zapošljavanja mladih (YEP), uz podršku Vlade Švajc...

Read more
Novo od Hoću.ba

Novo od Hoću.ba

hoću.INFO 1. Odlična prilika za studente: Honorarni posao u Sparkasse banci Odlična prilika namijenjena studentima za honorar...

Read more
Besplatna obuka za 139 mladih nezaposlenih osoba

Besplatna obuka za 1…

(Goražde, 21.5.2017. godine) - Služba za zapošljavanje BPK Goražde kroz realizaciju programa obuke nezaposlenih osoba u 2017. godini omogućila je edukaciju iz i...

Read more
Koje zanimanje izabrati?

Koje zanimanje izabr…

Uskoro počinju upisni rokovi u srednje škole. Mnogi učenici završnih razreda osnovne škole razmišljaju o zanimanjima koje žele izučavati i kojim poslom se bavit...

Read more
Šta ovi mladi ljudi rade drugačije?

Šta ovi mladi ljudi …

(Sarajevo, 12.5.2017. godine) - Amra Dučić danas je jedna od rijetkih mladih osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u zapadnim zemljama, a odlučuju s...

Read more
  • 1
  • 2
  • 3

Ključne kompetencije

FacebookTwitter

Ključne kompetencije

Europska unija 2006. godine definirala je osam ključnih kompetencija koncepta cjeloživotnog učenja:

  • Komunikacija na maternjem jeziku
  • Komunikacija na stranim jezicima
  • Digitalne kompetencije...

Read more

Nekoliko stepenica

FacebookTwitter

KOJE TREBAMO PREĆI

Ključne kompetencije

Read more

Brojač posjeta: Ukupno 526401