Kontakt
Image1
Image2
Važnost karijernog usmjeravanja

FacebookTwitter

Ključne kompetencije

Globalizacija suočava Europsku uniju s novim izazovima u kojima će svaki pojedini građanin trebati širok raspon znanja, vještina i stavova kako bi se što lakše i brže prilagodio društvu i svijetu u kojemu živi. Upravo Europska unija ulaže napore i upozorava na važnost i potrebu za cjeloživotnim učenjem te objavljuje dokumente koji reguliraju ovu problematiku.

U kontekstu Evropskog kvalifikacijskog okvira kompetencije su opisane kao odgovornost i samostalnost. Kompetencije označavaju sposobnost primjene znanja, vještina i osobnih, socijalnih i metodoloških sposobnosti, na radnom mjestu ili tokom učenja, kao i u privatnom i profesionalnom razvoju.

Kompetencije se definiraju kao kombinacija znanja, vještina i stavova. Ključne kompetencije su one koje svaki individualac treba za osobno ispunjenje i razvoj, aktivno građanstvo, društveno uključivanje i zapošljavanje.“ One definiraju što je osnovno što treba učiti od rođenja do smrti da bi se osigurali uvjeti za cjeloživotno učenje. Uključuju vještine potrebne za razvoj društvene zajednice na načelima društva koje uči, ali i specifične ciljeve koji promoviraju učenje jezika, razvoj poduzetništva i kulturnu osviještenost.

Europska unija 2006. godine definirala je osam ključnih kompetencija koncepta cjeloživotnog učenja:

  • komunikacija na maternjem jeziku
  • komunikacija na stranim jezicima
  • matematičke kompetencije i osnove znanosti i tehnologije
  • digitalne kompetencije
  • naučiti učiti
  • društvene i građanske kompetencije
  • smisao za inicijativu i poduzetništvo
  • kulturna osvještenost i izražavanje u području kulture.

Svaka kompetencija opisuje u odnosu na znanja, vještine i  stavove koji su bitni za nju.

Ključna kompetencija je od bitne važnosti za tri aspekta života:

  • osobno ostvarenje i razvitak tokom čitavog života (kulturni kapital):
    ključne kompetencije moraju pojedincima omogućiti ostvarivanje vlastitih individualnih ciljeva koje im nameću njihovi osobni interesi, aspiracije i želja da nastave učiti tokom čitavog života;
  • aktivna građanska svijest i uključenost (društveni kapital):
    ključne kompetencije trebaju svakom pojedincu omogućiti da kao aktivni građani sudjeluju u društvu;
  • sposobnost zapošljavanja (ljudski kapital): sposobnost svake pojedine osobe da na tržištu rada dobije pristojan posao.

Osim posjedovanja konkretnih osnovnih vještina za ostvarivanje nekog konkretnog zadatka, potrebne su fleksibilnije, generičke i prenosive kompetencije koje će pojedinca opskrbiti čitavim sklopom vještina, znanja i stavova koji su primjereni pojedinoj situaciji.

Ključne kompetencije su prenosivi multifunkcionalni sklop znanja, vještina, nadarenosti i stavova koji su potrebni svim pojedincima za njihovu osobnu realizaciju i razvitak, uključivanje u društvo i zapošljavanje.

Ključne kompetencije koje se smatraju neophodnim za uspješno sudjelovanje u društvu definirane su kao generičke ili transverzalne kompetencije. Odnose se na bolje upravljanje vlastitim učenjem, sklonost učenju, pristup i mogućnost upravljanja vlastitim učenjem, na društvene i međuljudske odnose i komunikaciju, motivaciju itd.

Kompetencija

Definicija

Znanje

Vještine

Stavovi

Komuniciranje na maternji jeziku

Komunikacija je sposobnost izražavanja i tumačenja misli, osjećaja i činjenica u usmenom i pismenom obliku (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) i lingvističko uzajamno djelovanje na odgovarajući način u čitavom nizu društvenih i kulturnih sadržaja – obrazovanje i izobrazba, posao, dom i slobodno vrijeme.

Solidno znanje osnovnog rječnika, funkcionalne gramatike i stila, funkcija jezika.

Svijest o raznim vrstama verbalne interakcije (razgovori, intervjui, rasprave, itd.) i osnovnim karakteristikama različitih stilova i registara govornog jezika.

Razumijevanje paralingvističkih karakteristika komunikacije (kvaliteta glasa, izraz lica, držanje tijela i izražavanje pokretima).

Svijest o različitim vrstama književnog teksta (bajke, mitovi, legende, pjesme, lirska poezija, kazalište, kratke priče, romani) i njihove osnovne karakteristike i vrste neknjiževnih tekstova (životopisi, molbe, izvješća, uvodni članci, eseji, govori, itd.) i njihove osnovne karakteristike.

Poznavanje osnovnih karakteristika pisanog jezika (formalni, neformalni, znanstveni, novinarski, kolokvijalni, itd.).

Svijest o promjenjivosti jezika i oblicima komunikacije tokom vremena i u različitim zemljopisnim, društvenim i komunikacijskim okruženjima.

  • Sposobnost komuniciranja u pisanom i usmenom obliku, razumijevanje ili omogućavanje razumijevanja raznih poruka u raznim situacijama i u različite svrhe. Komunikacija uključuje sposobnost slušanja i razumijevanja raznih govornih poruka u mnoštvu komunikacijskih situacija te sposobnost konciznog i jasnog govorenja. Uključuje i sposobnost praćenja uspješnosti poruke, kao i sposobnost  započinjanja, održavanja  i okončanja razgovora u raznim komunikacijskim situacijama.
  • Sposobnost čitanja i razumijevanja različitih tekstova, prihvaćanje strategija primjerenih raznim svrhama čitanja (čitanje radi informiranja, učenja ili užitka) i raznim vrstama teksta.
  • Sposobnost pisanja raznih vrsta tekstova u različite svrhe, praćenje procesa pisanja (od koncepta do korekture).
  • Sposobnost pretraživanja, prikupljanja i procesuiranja pisanih informacija, podataka i pojmova da bi ih se moglo koristiti u proučavanju i sustavnom organiziranju znanja. Sposobnost razlikovanja relevatnih od irelevantnih informacija kod slušanja, govorenja, čitanja i pisanja.
  • Sposobnost formuliranja vlastitih argumenata u govoru i pismu na uvjerljiv način i potpunog uvažavanja drugih stajališta iznijetih u pisanom ili usmenom obliku .
  • Vještine potrebne za korištenje pomoćnih sredstava (poput bilješki, shema, karata) s ciljem proizvodnje, predstavljanja ili razumijevanja složenih tekstova u pisanom ili usmenom obliku (govori, razgovori, upute, intervjui, rasprave).

Stvaranje pozitivnog stava prema maternjem jeziku, njegovo prihvaćanje kao potencijalnog sredstva osobnog i kulturnog obogaćivanja.

Sklonost otvorenom pristupanju tuđem mišljenju i argumentima i uključivanje u konstruktivan i kritički dijalog.

Samopouzdanje kod javnog obraćanja.

Spremnost da težimo estetskoj kvaliteti izražavanja koja nadilazi isključivo tehničku preciznost  riječi/izraza.

Razvijanje ljubavi prema književnosti.

Razvijanje pozitivnog stava prema međukulturnoj komunikaciji.

Kompetencija

Definicija

Znanje

Vještine

Stavovi

Komuniciranje na stranom jeziku

Komuniciranje na stranim jezicima u velikoj mjeri ima istu dimenziju vještina komuniciranja na materinjem jeziku: temelji se na sposobnostima razumijevanja, izražavanja i tumačenja misli, osjećaja i činjenica u usmenom i pismenom obliku (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) u odgovarajućem nizu društvenih sadržaja – posao, dom, slobodno vrijeme, obrazovanje i izobrazba – u skladu sa željama i potrebama pojedinca. Komuniciranje na stranom jeziku zahtijeva vještine poput posredovanja i međukulturnog razumijevanja. Stupanj  uspješnosti je različit u ove četiri dimenzije, između pojedinih jezika i s obzirom na lingvistčko okruženje i nasljeđe pojedinca.

  • Poznavanje vokabulara i funkcionalne gramatike, intonacije i izgovora.
  • Svijest o raznim vrstama verbalne interakcije (npr. razgovori licem u lice ili telefonski razgovori, intervjui, itd.).
  • Poznavanje primjerenog raspona književnih i neknjiževnih tekstova (npr. kratke priče, pjesme, novinski članci i članci u časopisima, Internet stranice, upute, pisma, kratka izvješća, itd.). Poznavanje osnovnih karakteristika različitih stilova i registara govornog i pisanog jezika (formalni, neformnalni, novinarski, kolokvijalni, itd.
  • Svijest o društvenim konvencijama i kulturnim aspektima i promjenjivosti jezika u različim zemljopisnim, društvenim i komunikacijskim okruženjima.
  • Sposobnost slušanja i razumijevanja govornih poruka u  primjerenom nizu komunikacijskih situacija (teme koje su bliske, od osobnog interesa ili relevantne za svakodnevni život).
  • Sposobnost započinjanja, održavanja i okončanja razgovora o temama koje su bliske, od osobnog interesa ili relevantne za svakodnevni život.
  • Sposobnost čitanja i razumijevanja nestručnih pisanih tekstova o nizu tema ili u nekim slučajevima, stručnih tekstova s bliskog područja i pisanje raznih vrsta tekstova u različite svrhe u primjerenom nizu situacija.
  • Primjerena upotreba pomoćnih sredstava (npr. bilješki, dijagrama, karata) kako bi se razumjeli ili proizveli pisani ili govorni tekstovi (npr. razgovori, upute, intervjui, govori).
  • Sposobnost započinjanja, održavanja odgovarajućeg  niza autonomnih aktivnosti učenja jezika.
  • Osjetljivost za kulturne razlike i otpor prema stereotipima.
  • Zanimanje i znatiželja glede jezika općenito (uključujući susjedne, regionalne, manjinske ili srednjevjekovne jezike, znakovni jezik, itd.) i zanimanje za međukulturnu komunikaciju.

Kompetencija

Definicija

Znanje

Vještine

Stavovi

Matematička pismenost i osnovna znanja iz  znanosti i tehnologije

Matematička pismenost je sposobnost zbrajanja, oduzimanja, množenja, dijeljenja i izračunavanja omjera pri mentalnom i pismenom izračunavanju u svrhu rješavanja niza problema u svakodnevnim situacijama. Naglasak je na procesu a ne rezultatu, na aktivnosti a ne znanju.

Daljnjim razvitkom matematičke kompetencije, ona ovisno o kontekstu uključuje sposobnost i spremnost korištenja matematičkih oblika mišljenja (logičko i prostorno razmišljanje) i prikazivanje (formula, modela, konstrukcija, grafikona/dijagrama) koji imaju univerzalnu primjenu kod objašnjavanja i opisivanja stvarnosti.


Znanstvena kompetencija je sposobnost i spremnost da se upotrijebe sklop znanja i metodologija koji se koriste u znanosti da bi se objasnio svijet prirode.


Tehnološka kompetencija se tumači kao primjena znanja da bi se promijenilo prirodno okruženje u odgovoru na uočene ljudske želje ili potrebe.

Temeljno znanje i razumijevanje brojki i mjera te sposobnost njihovog korištenja u nizu svakodnevnih situacija je temeljna vještina koja uključuje osnovne metode računanja i razumijevanje osnovnih oblika matematičkog prikazivanja poput grafikona, formula i statistike.


  • Temeljito poznavanje matematičkih pojmova i kocepata, uključujući najrelevantnije geometrijske i algebarske teoreme.
  • Poznavanje i razumijevanje vrsta pitanja na koja matematika može ponuditi odgovor.

  • Poznavanje osnovnih načela svijeta prirode, tehnologije i tehnoloških proizvoda i procesa.
  • Razumijevanje odnosa između tehnologije i drugih područja: znanstveni napredak (npr. u medicini), društvu (vrijednosti, moralna pitanja( kulturi npr. multimediji), ili okruženju (zagađenost, održivi razvoj).

Sposobnost primjene osnovnih elemenata matematičke pismenosti poput

  • zbrajanja i oduzimanja;
  • množenja i dijeljenja;
  • izračunavanja postotaka i omjera;
  • mjernih jedinica  i mjera

da bi se pristupilo rješavanju problema iz svakodnevnog života, npr.:

  • vođenje kućnog proračuna (izjednačavanje prihoda i rashoda, planiranje, štednja);
  • kupovanje (uspoređivanje cijena, poznavanje mjernih jedinica i mjera, vrijednost novca);
  • putovanje i slobodno vrijeme dovođenje u vezu udaljenosti i trajanja putovanja; uspoređivanje valuta i cijena).

  • Sposobnost da se slijedi i procjenjuje lanac tuđih argumenata i da se otkriju osnovne ideje u danom nizu argumenata (posebice dokazi), itd.
  • Sposobnost baratanja matematičkim simbolima i formulama, dekodiranjem i tumačenjem matematičkog jezika i razumijevanje njegovog odnosa prema prirodnom jeziku. Sposobnost komuniciranja u  i o matematici.
  • Sposobnost matematičkog  razmišljanja i rezoniranja (ovladavanje matematičkim načinima razmišljanja; apstrahiranje i generaliziranje gdje je to relevantno za pitanje i matematičko modeliranje (tj. analiziranje i stvaranje modela) upotrebom i primjenom postojećih modela na postavljena pitanja.
  • Sposobnost razumijevanja i primjene (dekodiranje, tumačenje i razlikovanje) raznih vrsta prikazivanja matematičkih stvari, fenomena i situacija, odabir i zamjena načina prikazivanja ako i kada je to potrebno.
  • Sklonost kritičkom razmišljanju; sposobnost razlikovanja raznih vrsta matematičkih izjava (razlikovanje tvrdnje od pretpostavke, itd.); razumijevanje matematičkih dokaza i doseg ograničenja određenog koncepta.
  • Sposobnost korištenja pomoćnih sredstava i oruđa (uključujući IT).

  • Sposobnost korištenja i baratanja tehnološkim alatima i strojevima te znanstvenim podacima i saznanjima da bi se postigao neki cilj ili donio zaključak.
  • Sposobnost prepoznavanja osnovnih karakteristika znanstvenog istraživanja.
  • Sposobnost prenošenja zaključaka i razloga koji su do njih doveli.

Spremnost da se nadvlada «strah od brojki».

Spremnost da se koristi numeričko izračunavanje kako bi se rješavali problemi za vrijeme svakodnevnog rada i obiteljskog života.


  • Poštivanje istine kao temelja matematičkog razmišljanja.
  • Spremnost pronalaženja razloga da bi se potkrijepile nečije tvrdnje.
  • Spremnost prihvaćanja ili odbijanja tuđeg mišljenja na temelju valjanih (ili nevaljanih) razloga ili dokaza.

  • Znatiželja i kritičko pimanje nauke i tehnologije uključujući pitanja sigurnosti i zaštite kao i etička pitanja.
  • Pozitivan ali kritički stav prema upotrebi stvarnih informacija i svijest o potrebi logičnog postupka donošenja zaključaka.
  • Spremnost stjecanja naučnog znanja i interes za nauku i znanstvenu i tehnološku karijeru.

Kompetencija

Definicija

Znanje

Vještine

Stavovi

Digitalna kompetencija

Digitalna kompetencija podrazumijeva sigurnu i kritičku upotrebu elektronskih medija na poslu, u slobodnom vremenu i komuniciranju. Ova kompetencija je povezana s logičkim i kritičkim razmišljanjem, visokom razinom vještine upravljanja informacijama i dobro razvijenom vještinom komuniciranja.

Na najnižoj razini, IRT uključuje upotrebu multimedijske tehnologije za pronalaženje, primanje, pohranjivanje, proizvodnju, predstavljanje i razmjenu informacija i komuniciranje i sudjelovanje u Internet mreži.

Temeljno poznavanje prirode, uloge i mogućnosti IRT-a u svakodnevnim situacijama uključuje[19]:

  • Razumijevanje glavnih računarskih aplikacija, uključujući obradu teksta, tablični kalkulator, baze podataka, pohranu i upravljanje podacima;
  • Svijest o mogućnostima koje nudi Internet i komuniciranje putem elektronskih medija (elektronska pošta, video konferencije, ostala mrežna oruđa); i razlika između stvarnog i virtualnog svijeta;
  • Razumijevanje potencijala IRT-a kao potpore za kreativnost i inovacije za osobnu realizaciju, uključivanje u društvo i zapošljavanje;
  • Osnovno razumijevanje pouzdanosti i valjanosti dostupnih informacija (dostupnost/prihvatljivost) i svijest o potrebi poštivanja
  • etičkih načela kod interaktivnog korištenja IRT-a.

Budući da IRT ima mnoštvo primjena u svakodnevnom životu kao što su aktivnosti učenja i slobodne aktivnosti, potrebne vještine uključuju:

Sposobnost pretraživanja, prikupljanja i procesuiranja (stvaranje, organiziranje,razlikovanje važnog od nevažnog, subjektivno od objektivnog, stvarno od virtualnog) elektronskih informacija, podataka i koncepata i njihovo sustavno korištenje;

  • Sposobnost korištenja primjerenih pomoćnih sredstava (prezentacija, grafikona, dijagrama, karata) da bi se pribavile, predstavile i razumjele složenije informacije;
  • Mogućnost pristupa i pretraživanja internet stranica i korištenje internet usluga kao što su debatni forumi i elektronska pošta;
  • Sposobnost korištenja IRT-a kao potpore kritičkom razmišljanju; kreativnost i inovativnost u raznim kontekstima kod kuće, u slobodno vrijeme i na poslu.
  • Sklonost korištenju TID-a u svrhu samostalnog rada i rada u timovima, kritički i misaoni stav pri ocjenjivanju rasloloživih informacija.
  • Pozitivan stav i osjetljivost za sigurnu i odgovornu upotrebu interneta, uključujući pitanja privatnostii kulturnih razlika.
  • Interes za korištenje TID-a da bi se proširili horizonti sudjelovanjem u zajednici i mrežama u kulturne, društvene i profesionalne svrhe.

Kompetencija

Definicija

Znanje

Vještine

Stavovi

Učiti kako se uči

'Učiti kako se uči' predstavlja sposobnost i umijeće organiziranja i uređivanja vlastitog učenja bilo pojedinačno ili u grupama. To uključuje umijeće učinkovitog raspolaganja vlastitim vremenom, rješavanje problema, stjecanje, procesuiranje, ocjenjivanje i asimiliranje znanja te primjenu novog znanja i vještina u različitim kontekstima – kod kuće, na poslu, u obrazovanju i izobrazbi. Općenito, učiti kako se uči značajno doprinosi uspješnom upravljanju vlastitom karijerom.

  • Znanje i razumijevanje vlastitih metoda učenja, prednosti i nedostataka vlastitih vještina i kvalifikacija.
  • Saznanje o raspoloživim mogućnostima obrazovanja i izobrazbe te načinu kako različite odluke tokom obrazovanja i izobrazbe dovode do različitih karijera.
  • Učinkovito upravljanje vlastitim učenjem i karijerom općenito[20]: sposobnost posvećivanja vremena učenju, samostalnosti, disciplini, upornosti i upravljanju informacijama u procesu učenja.
  • Sposobnost koncentriranja kroz dulje i kraće razdoblje.
  • Sposobnost kritičkog razmišljanja o objektu i svrsi učenja.
  • Sposobnost komuniciranja kao dijela procesa učenja korištenjem odgovarajućih sredstava (intonacija, geste, mimika, itd.) radi pružanja potpore usmenom komuniciranju te razumijevanju i proizvodnji raznih multimedijskih poruka (pisanih ili usmenih jezika, zvuka, glazbe, itd.)
  • Vlastiti koncept koji podržava spremnost mijenjanja i daljnjeg razvitka kompetencija i vlastite motivacije i povjerenja u mogućnost uspjeha.
  • Pozitivno prihvaćanje učenja kao cjeloživotnog učenja i aktivnosti koja obogaćuje život te smisao za inicijativu da treba učiti.
  • Prilagodljivost i fleksibilnost.

Kompetencija

Definicija

Znanje

Vještine

Stavovi

Međuljudska i građanska kompetencija

Međuljudska kompetencije obuhvaća sve oblike ponašanja kojima treba ovladati da bi pojedinac učinkovito i konstruktivno mogao sudjelovati u društvenom životu i rješavati probleme kada je to potrebno. Međuljudske vještine su nužne za učinkovitu interakciju između dvoje ili više ljudi i primjenjuju se u javnoj i privatnoj domeni.


Opseg građanskih kompetencija je širi od  međuljudskih zbog njihovog postojanja na društvenoj razini. Mogu biti opisane kao skup kompetencija koje pojedincu omogućavaju sudjelovanje u građanskom životu društva.

  • Razumijevanje kodova ponašanja i općeprihvaćenog  ponašanja koje se promiče u raznim društvima.
  • Svijest o konceptima poput pojedinca, grupe, društva, kulture i povijesnog razvitka tih koncepata.
  • Znanje o tome kako sačuvati svoje te dobro zdravlje, higijenu i prehranu vlastite obitelji.
  • Razumijevanje međukulturne dimenzije europskog i ostalih društava.

  • Poznavanje građanskih prava i ustava zemlje domaćina, dosege njezine vlade.
  • Razumijevanje uloge i odgovornosti institucija zaduženih za stvaranje politike na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini (uključujući političku i ekonomsku ulogu EU).
  • Poznavanje ključnih osoba u lokalnoj i nacionalnoj vladi; političkih stranaka i njihovih politika.
  • Razumijevanje koncepata kao što je demokracija, status građanina i međunarodnih deklaracija koje ih izražavaju (uključujući Povelju o temeljnim pravima EU i Ugovore).
  • Poznavanje glavnih događaja, trendova i nositelja promjene u nacionalnoj, europskoj i svjetskoj povijesti; sadašnja situacija u Europi i kod njenih susjeda.
  • Znanje o emigraciji, imigraciji i manjinama u Europi i svijetu.

 

  • Sposobnost konstruktivnog komuniciranja u raznim društvenim situacijama (toleriranje stajališta i ponašanja drugih, svijest o individualnoj i kolektivnoj odgovornosti).
  • Sposobnost stvaranja povjerenja i empatije prema drugim pojedincima.
  • Sposobnost otkrivanja  frustracija na konstruktivan način (kontroliranje agresivnosti i nasilja ili obrazaca samouništavanja).
  • Sposobnost uspostavljanja stupnja odvajanja profesionalne i osobne sfere  života i sprečavanje prenošenja profesionalnog sukoba u osobnu domenu.
  • Svijest i razumijevanje nacionalnog kulturnog identiteta u interakciji s kulturnim identitetom Europe i ostatka svijeta; sposobnost da se uoče i shvate različita stajališta koja su posljedica različitosti i koja konstruktivno doprinose vlastitim stajalištima.
  • Sposobnost pregovaranja.

  • Sudjelovanje u aktivnostima zajednice/okruženja i donošenju odluka na nacionalnoj i europskoj razini; glasovanje na izborima.
  • Sposobnost pokazivanja solidarnosti iskazivanjem interesa za rješavanje problema koji pogađaju lokalnu i širu zajednicu.
  • Sposobnost učinkovitog povezivanja s javnim  institucijama.
  • Sposobnost izvlačenja prednosti koje nudi EU.
  • Neophodne vještine u jeziku koji se govori u dotičnoj zemlji.
  • Pokazivanje interesa za druge i njihovo poštivanje.
  • Spremnost da se prevladaju stereotipi i predrasude.
  • Sklonostpostizanju  kompromisa.
  • Integritet.
  • Probojnost.

  • Svijest o pripadnosti nekoj lokalnoj zajednici, zemlji, EU i Europi općenito i (svom dijelu) svijeta.
  • Spremnost sudjelovanja u demokratskom odlučivanju na svim razinama.
  • Sklonost volontiranju i sudjelovanju u građanskim aktivnostima, pružanju potpore različitosti u društvu i društvenoj koheziji.
  • Spremnost na poštivanje vrijednosti i privatnosti drugih sa spremnošću reagiranja na protivdruštveno ponašanje.
  • Prihvaćanje koncepta ljudskih prava i jednakosti kao osnove za solidarnost i odgovornost u modernim demokratskim društvima Europe, prihvaćanje jednakosti muškaraca i žena.
  • Uvažavanje i razumijevanje različitosti vrijednosnih sustava raznih vjerskih ili etničkih skupina.
  • Kritičko prihvaćanje informacija koje objavljuju masovni mediji.

Kompetencija

Definicija

Znanje

Vještine

Stavovi

Poduzetništvo

Poduzetništvo ima aktivnu i pasivnu komponentu: ono uključuje sklonost da sami unosimo promjene te sposobnost da prihvaćamo, podržavamo i prilagođavamo inovacije vanjskih čimbenika. Poduzetništvo podrazumijeva prihvaćanje odgovornosti za vlastite postupke bilo pozitivne ili negativne, razvijanje strateške vizije, postavljanje ciljeva i njihovo postizanje te motiviranost za njihov uspjeh.

Saznanje o raspoloživim mogućnostima kako bi se prepoznale one koje odgovaraju vlastitim osobnim, profesionalnim i/ili poslovnim aktivnostima.

  • Vještine planiranja, organiziranja, analiziranja, komuniciranja, obavljanja, izvještavanja, ocjenjivanja i bilježenja.
  • Vještine stvaranja projekata i njihove provedbe.
  • Sposobnost kooperativnog  rada i fleksibilnosti u sklopu tima.
  • Sposobnost prepoznavanja vlastitih prednosti i slabosti.
  • Sposobnost proaktivnog djelovanja i pozitivno reagiranje na promjene.
  • Sposobnost procjenjivanja i preuzimanja rizika kada je to opravdano.
  • Sklonost  inicijativi.
  • Pozitivan stav prema promjenama i inovacijama.
  • Spremnost prepoznavanja područja na kojima se može pokazati čitava lepeza poduzetničkih vještina – npr. kod kuće, na poslu i u zajednici.

Kompetencija

Definicija

Znanje

Vještine

Stavovi

Kulturno izražavanje

'Kulturno izražavanje' podrazumijeva prihvaćanje važnosti kreativnog izražavanja ideja, iskustava i osjećaja u čitavom nizu medija, uključujući glazbu, tjelesno izražavanje, književnost i plastične umjetnosti.

  • Osnovno znanje o najvažnijim kulturnim radovima, uključujući  kulturu naroda kao važno svjedočenje ljudske povijesti,
  • Svijest o nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovom mjestu u svijetu;
  • svijest o kulturnoj i jezičnoj različitosti Europe;
  • Svijest o evoluciji narodnog ukusa i važnosti estetskih čimbenika u svakodnevnom životu.
  • Sposobnost umjetničkog samoizražavanja kroz čitav niz medija u skladu s urođenim sposobnostima pojedinca;
  • Sposobnost uvažavanja i uživanja u umjetničkim djelima i izvedbama na osnovu široke definicije kulture;
  • Sposobnost povezivanja vlastitih i tuđih  kreativnih i izražajnih stajališta i manifestacija;
  • Sposobnost prepoznavanja i ostvarivanja ekonomskih mogućnosti u kulturnoj aktivnosti.
  • Otvoren stav prema različitom kulturnom izražavanju;
  • Spremnost njegovanja estetskih svojstava kroz umjetničko samoizražavanje i trajni interes za kulturni život;
  • Snažan smisao za identitet povezan sa smislom za poštivanje različitosti.

 

Sve nabrojane kompetencije smatraju se jednako važnima. Svaka od njih jednako pridonosi stvaranju uspješnog života pojedinca u društvu znanja. Osnove jezika, pismenost, računanje te informacijska i komunikacijska tehnologija osnovne su predispozicije za učenje i promicanje aktivnosti vezanih uz učenje. Ključne kompetencije, razvijanje kritičkog mišljenja, kreativnost, inicijativnost, vrednovanje, rješavanje problema te donošenje ključnih odluka predstavljaju određeni stupanj razvijenosti osobe. Sve su ovo znanja, vještine i stavovi koje bi osoba tijekom cijeloga života trebala razvijati kako bi što bolje uklopila u koncepciju društvene zajednice koja se razvija na načelima društva koje uči.

Za više detalja vidi: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December 2006 on key competences for lifelong learning. // Official Journal of the European Union L394/10, 2006. URL: http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_394/l_39420061230en...

 

Normal 0 false false false MicrosoftInternetExplorer4

Europska unija 2006. godine definirala je osam ključnih kompetencija koncepta cjeloživotnog učenja:

* komunikacija na maternjem jeziku

* komunikacija na stranim jezicima

* matematičke kompetencije i osnove znanosti i tehnologije

* digitalne kompetencije

* naučiti učiti

* društvene i građanske kompetencije

* smisao za inicijativu i poduzetništvo

* kulturna osvještenost i izražavanje u području kulture.

Svaka kompetencija opisuje u odnosu na znanja, vještine i stavove koji su bitni za nju.

scroll back to top

Da li ste koristili usluge javnih službi za zapošljavanje?

Da, učestvovao/la sam u jednom od programa - 9.9%
Da, koristio/la sam usluge CISO ili job kluba - 17.7%
Da, pratim i primam oglase sa web portala Zavoda - 10.3%
Da, učestvovao/la sam na radionicama grupnog informisanja - 2.5%
Ne - 59.7%

Vijesti

FacebookTwitter

Ostale Vijesti

MS&WOOD nudi stipendije i posao

MS&WOOD nudi stipend…

(Sarajevo, 15.6.2017. godine) - Bosanskohercegovački proizvođač visokokvalitetnog dizajniranog namještaja MS&WOOD sa pogonima u Fojnici objavio je poziv bud...

Read more
Prijavite se na YEP/IEEE Inovacijski izazov

Prijavite se na YEP/…

(Sarajevo, 13.6.2017. godine) - Međunarodni institut inženjera elektronike i elektrotehnike (IEEE) i Projekat zapošljavanja mladih (YEP), uz podršku Vlade Švajc...

Read more
Novo od Hoću.ba

Novo od Hoću.ba

hoću.INFO 1. Odlična prilika za studente: Honorarni posao u Sparkasse banci Odlična prilika namijenjena studentima za honorar...

Read more
Besplatna obuka za 139 mladih nezaposlenih osoba

Besplatna obuka za 1…

(Goražde, 21.5.2017. godine) - Služba za zapošljavanje BPK Goražde kroz realizaciju programa obuke nezaposlenih osoba u 2017. godini omogućila je edukaciju iz i...

Read more
Koje zanimanje izabrati?

Koje zanimanje izabr…

Uskoro počinju upisni rokovi u srednje škole. Mnogi učenici završnih razreda osnovne škole razmišljaju o zanimanjima koje žele izučavati i kojim poslom se bavit...

Read more
Šta ovi mladi ljudi rade drugačije?

Šta ovi mladi ljudi …

(Sarajevo, 12.5.2017. godine) - Amra Dučić danas je jedna od rijetkih mladih osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u zapadnim zemljama, a odlučuju s...

Read more
  • 1
  • 2
  • 3

Ključne kompetencije

FacebookTwitter

Ključne kompetencije

Europska unija 2006. godine definirala je osam ključnih kompetencija koncepta cjeloživotnog učenja:

  • Komunikacija na maternjem jeziku
  • Komunikacija na stranim jezicima
  • Digitalne kompetencije...

Read more

Nekoliko stepenica

FacebookTwitter

KOJE TREBAMO PREĆI

Ključne kompetencije

Read more

Brojač posjeta: Ukupno 526401